Ti trendovi su vrlo indikativni i pokazuju nam da su očekivanja sve nerealnija i ne mogu se ispuniti, kaže Dubravko Ranilović
Sve je izraženiji trend povećanja razlike između tražene i
realizirane cijene nekretnine, pri čemu očekivanja vlasnika nekretnina
postaju sve nerealnija, rečeno je u srijedu na 33. Forumu poslovanja
nekretninama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović
izjavio je da je tržište nekretnina vrlo dinamično, ali i vrlo različito
i polarizirano.
Istaknuo je da je promet u nekoliko primorskih županija i Gradu
Zagrebu tri do četiri puta veći u odnosu na ostatak Hrvatske. “S obzirom
na taj nesrazmjer, kada govorimo o tržištu nekretnina stvari treba
gledati segmentarno – o kojim nekretninama je riječ i gdje se
one nalaze, a ne sve ‘gurati u isti koš’”, naglasio je Ranilović,
dodajući i da postoje dijelovi Hrvatske gdje je promet mali, a cijene
nekretnina izuzetno niske.
“Cijene nekim nekretninama rastu, nekima ne. U nekim dijelovima Hrvatske cijene rastu, u nekima ne”, apostrofirao je Ranilović.
Upozorio je da se u komunikaciji oko cijena nekretnina najčešće
apostrofiraju pojedini “ekstremni” primjeri koštanja neke nekretnine.
Naglasio je da su to iznimke, a da su se objavljivale i neke cijene
nekretnina u Zagrebu koje se nikad nisu realizirale. “Tu moramo biti
vrlo oprezni i odgovorni, jer svi se sjećamo krize koja je bila
globalna, no dijelom smo tu i sami bili krivi jer smo dodatno
‘napuhavali balon’”, rekao je Ranilović.
Pojasnio je da će uvijek postojati kvalitetne nekretnine, poput onih u
priobalju vezanih za turizam ili u Zagrebu kao glavnom gradu, koje će
postizati cijenu. No, s druge strane, ima i onih koji neće moći
realizirati traženu cijenu, pri čemu se upravo bilježi trend povećanja
razlike između tražene i realizirane cijene.
Tako je prije u prosjeku ta razlika po kvadratu iznosila oko 200 eura, a sada je to već 300 eura. “Ti trendovi su vrlo indikativni i pokazuju nam da su očekivanja sve nerealnija i ne mogu se ispuniti”, naglasio je Ranilović, koji je mišljenja da je u javnosti, pa tako i putem medija, kreirana takva atmosfera, pa da se tako i oni koji nemaju kvalitetne nekretnine “žele ubaciti na vlak”.
Situacija oko cijena građevinskog materijala se smiruje
U proteklih godinu do dvije dana na tržište nekretnina utjecala je
pandemija koronavirusa, kao i potres u Zagrebu, dok, kada je riječ o
očekivanjima od iduće godine, Ranilović je kazao da je i od samih
građevinara čuo da se relativno smiruje situacija kada su u pitanju
cijene građevinskog materijala.
Napomenuo je i da cijena građevnog materijala očito nije jedini uzrok
rasta cijene novogradnje, jer, upitao se, kako onda objasniti da
ponegdje u centru Zagreba ima novogradnje po četvornome metru za 4-5
tisuća eura, dok negdje u sjevernoj Hrvatskoj se kvadrat novog stana
može kupiti po 1600 ili 1800 eura.
“Nama koji poslujemo na tržištu nekretnina u interesu je da se ‘balon
ne napuhuje’, jer osim cijena stambenih nekretnina, ‘napuhuju’ se i
cijene zemljišta, pa to onda sve dodatno poskupljuje cjelokupni proces i
uzrokuje tako visoke cijene nekretnina”, izjavio je Ranilović.
Smatra da su “cijene u nekim dijelovima” zaista dosegnule svoj plafon
i ne misli da bi trebale bitnije rasti, no s druge strane je kazao da
se ne može očekivati ni pad cijena nekretnina.
Istaknuo je da se od 2017. godine, kada je započeo trend rasta cijena nekretnina, kontinuirano bilježi pad prometa, što je upravo posljedica razlika u očekivanjima između prodavatelja i kupaca. Tražene cijene tako dobivaju samo neki, poglavito za novogradnju, jer ona ima investicijski aspekt, a tu je osjećaj sigurnosti zbog protupotresne gradnje.
Ranilović “dugoročno vjeruje” u centar Zagreba
Na tržištu rabljenih nekretnina u hrvatskoj metropoli, otkrio je
Ranilović, najbolje prolaze nekretnine novijeg datuma, izgrađene od
80-ih godina prošlog stoljeća pa nadalje, a posebice u urbaniziranim
naseljima s razvijenom infrastrukturom i parkovima.
I cijene takvih nekretnina bilježe određeni rast, no s druge strane starije nekretnine se vrlo teško prodaju.
Takva situacija je i u centru Zagreba koji je najviše pogođen potresom, pa i bez obzira na kvalitetu zgrade, građani se u manjoj mjeri odlučuju na kupnju, te je tu promet gotovo prepolovljen. “No, mi dugoročno vjerujemo u centar grada i da će vrijeme učiniti svoje”, izjavio je Ranilović, koji je iznio procjenu prosječne cijene četvornog metra novogradnje u Zagrebu od između 2800 i 2900 eura.
Takva situacija je i u centru Zagreba koji je najviše pogođen potresom, pa i bez obzira na kvalitetu zgrade, građani se u manjoj mjeri odlučuju na kupnju, te je tu promet gotovo prepolovljen. “No, mi dugoročno vjerujemo u centar grada i da će vrijeme učiniti svoje”, izjavio je Ranilović, koji je iznio procjenu prosječne cijene četvornog metra novogradnje u Zagrebu od između 2800 i 2900 eura.
U Zagrebu relativno malo novogradnje
Vlasnica agencije Zagreb West Lana Mihaljinac Knežević izjavila je da
jedan od razloga visokih cijena novogradnje u Zagrebu i to što ih je
relativno malo i gradi ih se puno manje u odnosu na “najbolje
razdoblje”, sredinu 2000-ih.
Navela je da na rubnim dijelovima grada ima i novogradnje za manje od
dvije tisuće eura po četvornom metru, dok s druge strane postoji jedan
projekt u Zagrebu, koji je i medijski eksponiran, koji ima izuzetno
visoku cijenu od više od pet tisuća eura po četvornom metru.
“Međutim, to je jedan projekt i možda čak samo jedan stan. Prema tome, to nije realna slika tržišta”, napomenula je.
Mihaljinac Knežević je posvjedočila i o prisutnom
trendu precjenjivanja vrijednosti nekretnina, napomenuvši da je promet
nekretninama u Zagrebu u 2019. godini, dakle prije pandemije i potresa,
pao za 18 posto u odnosu na 2018. godinu.
“To je uvijek indikator za korekciju. To se dogodilo jer su određene nekretnine jednostavno bile previsoko procijenjene, primarno kroz očekivanja vlasnika. Bilo koja nekretnina koja nema realnu tržišnu cijenu se vrlo teško proda”, izjavila je Mihaljinac Knežević.